Najčešća pitanja studenata

 

A. Podnošenje molbi i postavljanje upita:

A1. U slučaju studentskih molbi vezanih za socio-ekonomsko stanje, studenti za molbe takve vrste moraju priložiti:

 

- izjavu o članovima zajedničkog kućanstva (predložak postavljen na linku). Izjavu nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika.

- potvrdu o visini prihoda za sve osobe navedene u prethodnoj izjavi, uključujući i za studenta koji podnosi molbu (izdaje se u Poreznoj upravi) za prethodnu kalendarsku godinu.

- za studente čiji su članovi zajedničkog kućanstava u mirovini: potvrde nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje o visini isplaćene mirovine za prethodnu kalendarsku godinu.

 

A2. U slučaju studentskih molbi vezanih za zdravstvene razloge, studenti za molbe takve vrste moraju priložiti:

 

- svu medicinsku dokumentaciju izdanu/ovjerenu u razdoblju na koje se molba odnosi (prihvatljive su i kopije)

- potvrda liječnika opće prakse (original) u kojoj je navedeno točno razdoblje spriječenosti studenta da izvršava obveze, kao i razlog spriječenosti koji mora biti usuglašen s dokumentacijom iz prethodne crtice

 

A3. Ako student namjerava podnijeti zahtjev za mirovanje obveza u trajanju cijele ak. godine (zdravstveni razlozi, stručna praksa i sl.), mora postupiti kako je navedeno u odluci i dva pripadajuća obrasca (najava i zahtjev) na linku:

Odluka o postupku i uvjetima ostvarivanja prava na mirovanje obveza studenata u opravdanim slučajevima
Obrazac NRM - Najava opravdanih razloga za mirovanje obveza
Obrazac ZMO - Zahtjev za mirovanje obveza

 

A4. Studente molbe mogu podnositi i za:

promjenu izbornog kolegija odabranog na preodabiru i/ili upisanog na ISVU, v. točku B3.

promjenu upisanog studija/smjera/izb. bloka tijekom studiranja, v. točku B4.

upis dodatnog izbornog kolegija, v. točku C1.

upis nekog kolegija (npr. izbornog) koji nije predviđen za studij/smjer studenta, odnosno predviđen je za neki drugi studij/smjer, v. točku C2.

naknadnu prijavu/odjavu ispita, v. točku D7.

zamolbu za evidentiranje neobavezne stručne prakse, v. točku F1.

zamolbu za priznavanje obavezne stručne prakse, v. točku F3.

itd.

 

B. Promjene upisanog studija, smjera, predmeta, grupe nastave:

 

B1. Može li se mijenjati upisani strani jezik (engleski/njemački)?

 

Fakultetsko učenje stranog jezika mora biti nastavak prethodnog obrazovanja. Stoga možete slušati samo onaj strani jezik (i/ili prebaciti se na njega), ako ste u srednjoj školi učili taj jezik ili ste položili taj jezik na državnoj maturi ili ste kroz izvannastavne aktivnosti, tj. razne jezične tečajeve stekli potrebno predznanje tog stranog jezika.

Svjedodžbe/potvrde o znanju stranog jezika trebate pokazati nastavnicima njemačkog, odnosno engleskog jezika kako bi oni znali da ćete se prebaciti i iz kojeg razloga. Te iste potvrde onda treba odnijeti i u Studentsku službu koja će napraviti potrebne izmjene i u ISVU.

 

B2. Mogu li se mijenjati grupe za LV (i ostale oblike nastave)?

 

Studenti mogu mijenjati grupe samo međusobno, odnosno ako u drugoj grupi nađu studenta koji želi ići u njihovu grupu. O ovoj izmjeni je potrebno obavijestiti samo nastavnika na dotičnim LV (ili nekom drugom obliku nastave).

 

B3. Može li se promijeniti izborni kolegij odabran na preodabiru ili čak upisan na ISVU?

 

Izborni kolegij je moguće promijeniti ako se u Studentsku službu odnese molba koju će potpisati student i nositelji oba kolegija (i kolegija s kojeg se student prebacuje i kolegija na koji se student prebacuje), ali samo pod uvjetom:

- da nije počela nastava zimskog semestra ako je riječ o kolegijima zimskog semestra, odnosno

- da nije završila nastava zimskog semestra ako je riječ o kolegijima ljetnog semestra.

Molba će biti odobrena ako se tim prebacivanjem ne mijenja značajno opterećenje nastavnika, tj. prebacivanje ne uzrokuje povećanje/smanjenje grupe za LV/KV i sl.

 

B4. Je li moguće promijeniti tijekom studiranja upisani studij/smjer/izb. blok?

 

Moguće je prema uvjetima opisanim u dokumentu Odluka o uvjetima prijelaza na linku:

www.etfos.unios.hr/dokumenti/studenti/dokumenti-o-studijima-i-studiranju/Odluka%20o%20uvjetima%20prijelaza_2016.pdf

Zahtjev za prijelaz:

www.etfos.unios.hr/dokumenti/studenti/dokumenti-o-studijima-i-studiranju/Zahtjev%20za%20prijelaz%20promjenu%20st%20programa%202016-08-02.docx

 

B5. Je li moguće nakon preddipl. sv. studija Elektrotehnika upisati dipl. sv. studij Računarstvo i obratno? Je li moguće nakon preddipl. sv. studija Elektrotehnika, izb. blok Komunikacije i informatika, upisati dipl. sv. studij Elektrotehnika, smjer Elektroenergetika i obratno?

 

Moguće je podnijeti takvu prijavu na natječaj pri upisu na dipl. studij (natječaj bude objavljen tijekom rujna). Pritom se studentu dodjeljuju ispiti razlike kako je navedeno u dokumentu (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

- razlika pri upisu diplomskog studija.pdf

Za upis 2. godine studija student, uz sve ostale uobičajene uvjete navedene pod točkom D2., mora položiti i SVE ispite razlike.

 

B6. Je li moguće promijeniti grupu za Tjelesnu kulturu?

 

Moguće je prema točki B2.

Također je moguće ako student u terminu Tjelesne kulture ima termin treninga u svom sportskom klubu. U tom slučaju student, ako želi mijenjati termin/grupu, treba na početku semestra podnijeti molbu za promjenu grupe u Studentskoj službi u kojoj će navesti u kojem je terminu spriječen doći te usto mora priložiti potvrdu o članstvu svog sportskog kluba u kojoj će biti navedeno sljedeće:

- termini treninga

- od kojeg je datuma student član sportskog kluba

- da student redovito dolazi na termine treninga

 

 

C. Upis (dodatnih) izbornih i fakultativnih predmeta:

 

C1. Je li moguće upisati broj izbornih kolegija veći od najmanje potrebnog, odnosno je li moguće uz najmanje potreban broj izbornih kolegija upisati i neki dodatni izborni kolegij?

 

Moguće je podnijeti zamolbu u St. službu koju će potpisati student i nositelj dodatnog kolegija (najviše jedan po semestru). Molba neće biti odobrena ako bi prihvaćanjem zamolbe bilo potrebno mijenjati izv. plan (npr. zbog dodatnih studenata se poveća broj grupa za LV i sl.). Student ne može naknadno ispisati taj kolegij, odnosno neće moći završiti studij sve dok ne položi sve kolegije, pa i taj dodatni. Taj dodatni kolegij može eventualno zamijeniti kako je opisano u odgovoru na točku B3. Dodatno položeni predmet bit će upisan u dopunsku ispravu čime će student ostvariti više od 120 ECTS-a na dvogodišnjim studijima, odnosno više od 180 ECTS-a na trogodišnjim studijima. Što se tiče značaja tih ECTS-a pri upisu više godine, dodatni izborni kolegiji imaju isti status kao i fakultativni kolegiji (v. točku C3.).

 

C2. Je li moguće upisati neki kolegij (npr. izborni) koji nije predviđen za studij/smjer studenta, odnosno predviđen je za neki drugi studij/smjer?

 

Moguće je podnijeti zamolbu u St. službu, te su uvjeti i postupak isti kao za dodatni izborni kolegij (v. odgovor na točku C1.).

 

C3. Upisao sam i položio fakultativni kolegij (npr. Engleski jezik na 1. god. preddipl. sv. studija). Na koji način ti ECTS-i utječu pri upisu više godine, tj. da li oni ulaze u sumu potrebnu za uvjet (to je trenutačno 48 ECTS-a), da li smanjuju iznos školarine i sl.?

 

Ti predmeti su dodatno dobrovoljno upisani od strane studenta i ni na koji način ne utječu pri upisu više godine, tj. njihovi ECTS-i ne ulaze u sumu potrebnu za uvjet, niti smanjuju školarinu.

 

C4. Što točno znači predmet pod nazivom "Izborni predmet - mobilnost"?

 

Taj predmet je predviđen da studentima bude priznat ako su bili na mobilnosti i pritom su položili neki predmet koji zbog nepodudaranja sadržaja ne može biti priznat kao niti jedan predmet upisanog studijskog programa, ali ipak taj položeni predmet tematski pripada upisanom studiju/smjeru/izb. bloku.

 

D. Uvjeti za odrađivanje obveza i aktivnosti, prijava/odjava/polaganje ispita, upis godine, i sl.:

 

 D1. Imam li pravo svake godine izlaziti na kontrolne zadaće? Što trebam napraviti za ostvarivanje prava na potpis? Mogu li nadoknaditi LV/KV? Itd., itd...

 

Odgovori na ova i sva ostala pitanja u vezi aktivnosti tijekom semestra, te pravila vrednovanja i ocjenjivanja studenata definirani su u dokumentu Okviri kriterija ocjenjivanja studenata ETFOS-a.

 

D2. Koji su uvjeti za upis više godine?

 

Student (i redoviti i izvanredni) stječe pravo na upis u višu godinu studija ako je do roka upisa uredno izvršio sve obveze iz studijskog programa i položio ispite iz predmeta koji mu prema ECTS bodovnom sustavu, utvrđenom studijskim programom, omogućuju upis u višu godinu studija. U slučaju necjelobrojnog broja ECTS-a, ECTS-i se uvijek zaokružuju u korist studenta.

Stoga studenti (i redoviti i izvanredni):

I) za upis druge godine studija trebaju imati dovoljan broj ECTS-a (na ETFOS-u je od ak. godine 2014./2015. to 48 ECTS-a ili više), te je usto u indeksu potrebno imati potpise iz svih predmeta kojima se potvrđuje "uredno izvršenje svih obveza" pa se mole studenti da i taj uvjet imaju u vidu.

II) na trogodišnjim studijima za upis treće godine studija studenti dodatno moraju također položiti sve ispite prve godine studija.

 

Studenti koji ne zadovolje gore navedene uvjete, imaju pravo nastaviti studij kao ponavljači. Pritom redoviti studenti mogu zadržati status redovitog studenta ako zadovoljavaju SVE sljedeće uvjete:

a) dotad nisu ponavljali nijednu godinu dotičnog studija

b) niti jedan predmet ne upisuju po treći put

c) niti na jednom ispitu nisu "pali" na ispitu pred povjerenstvom (8. prijava)

d) pri ponavljanju prve godine studija imaju najmanje 24 ECTS-a s prve godine studija

e) pri ponavljanju druge godine studija na trogodišnjim studijima imaju položene sve ispite prve godine studija i najmanje 24 ECTS-a s druge godine studija

 

Ako student ne zadovoljava uvjete za zadržavanje statusa redovitog studenta, može na osobni zahtjev zatražiti nastavak studija u statusu izvanrednog studenta, odnosno u statusu "dovršetka studija". Ti studenti gube pravo na zdravstveno osiguranje te će prilikom preuzimanja indeksa dobiti obrazac s kojim se moraju javiti u Zavod za zdravstveno osiguranje u roku od 30 dana.

 

D3. Koji su uvjeti za upis tzv. apsolventske godine u statusu redovitog studenta?

 

Do ak. godine 2016./2017. jedini uvjet jest da redoviti student prethodno nije ponavljao niti jednu godinu studija, te pritom student ne plaća školarinu (i to neovisno o broju nepoloženih ispita). Ako se u međuvremenu ne donesu drugačija pravila na razini Sveučilišta (a o čemu će, naravno, studenti biti odmah obaviješteni), isto će pravilo vrijediti i za upis ak. godine 2017./2018. u tom statusu.

 

D4. Napomene pri polaganju ispita:

 

Da bi pristupio ispitu  (pismenom i/ili usmenom dijelu), student mora prijaviti ispit u ISVU. U slučaju da nije prijavio ispit, tj. da nije na popisu prijavljenih studenata iz ISVU-a, student nema pravo polagati ispit.

Obavezna je identifikacija studenata i na pismenom i na usmenom dijelu ispita, tj. student bez identifikacijskog dokumenta nema pravo pristupiti ispitu. Osnovni dokument identifikacije je indeks studenta. U slučaju da student u tom trenutku nema indeks, za privremenu identifikaciju je prihvatljiva studentska ili osobna iskaznica, ali pritom student mora u što kraćem roku (svakako prije objavljivanja rezultata pismenog ispita, odnosno prije upisa ocjene u ISVU) dodatno potvrditi identitet nastavniku i indeksom, ako nastavnik iz bilo kojeg razloga sumnja u identitet studenta, odnosno u vjerodostojnost studentske ili osobne iskaznice.

Student bez pristupanja pismenom dijelu ispita nema pravo izlaska na usmeni dio ispita (osim u slučaju da ne mora položiti pismeni dio ispita kako je definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja). Ovo vrijedi i za izlazak pred Nastavničkim povjerenstvom pri 8. prijavi ispita.

Od ak. godine 2015./2016. prema sveučilišnom Pravilniku o studijima i studiranju za izvanredne studente nema ograničenja za broj prijava, niti se pri 8. prijavi ispit održava pred Povjerenstvom

Svaki student koji pristupi pismenom ispitu mora predati papir sa zadacima i papir na kojemu je rješavao zadatke (pa makar to bio, u najgorem slučaju, prazan papir samo s imenom i prezimenom). Prije toga nastavnik dežuran na pismenom ispitu mora evidentirati koji su studenti nazočni, te identificirati studente kako je prethodno navedeno. U slučaju da student tvrdi da je pristupio ispitu, a pri ispravljanju ispita se utvrdi da nema papira sa zadacima i papira na kojemu je student rješavao zadatke, presudna će biti evidencija koju je vodio nastavnik dežuran na pismenom ispitu.

Kašnjenje na ispit nije dozvoljeno.

Nastavnici trebaju postavljati primjerke pismenih ispita na Loomenu. Student na samom pismenom ispitu, tek nakon što je završio dotični pismeni ispit za sve studente, ima pravo slikati mobitelom zadatke pismenog ispita i/ili dobiti primjerak pismenog ispita ako nastavnik ima višak primjeraka.

U vezi nedopuštenog pružanja i primanja pomoći na ispitu, kao i upotrebe nedopuštenih pomagala vidjeti točku D5.

Na izvanrednim ispitnim rokovima u istom terminu se istovremeno održavaju svi pismeni ispiti za jedan studij/godinu (detalji budu objavljeni u rasporedu ispita), pa stoga student ima pravo pristupiti pismenom ispitu iz samo jednog predmeta.

 

 

 D5. Prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenta:

/dokumenti/studiji/Pravilnik_o_steg_odgov_studenata.pdf

prijavit će se, među ostalim:

- nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitu, kao i upotreba nedopuštenih pomagala,

- predaja seminarskog, završnog ili diplomskog rada čiji je sadržaj djelo drugog studenta ili treće osobe, prepisivanje većeg dijela ili cijelog seminarskog, završnog ili diplomskog rada,

- nedolično ponašanje prema nastavnicima, studentima i zaposlenicima.

 

 

D6. Kod kojeg nastavnika mogu/moram na usmeni ispit?

 

Ispitivač na usmenom ispitu je nastavnik koji je držao svu ili većinu satnice predavanja iz kolegija u tekućoj akademskoj godini (prvi ispitivač).

Usmeni ispit u cijelosti može održati i dodatni ispitivač. Međutim, prije toga je potrebno da dodatnog ispitivača na prijedlog nositelja kolegija ili prodekana za nastavu i studente imenuje Fakultetsko vijeće na rok najduže do kraja sljedećeg ciklusa predavanja iz kolegija. U tom razdoblju studenti mogu pristupiti usmenom ispitu kod dodatnog ispitivača uz prethodnu najavu prvom ispitivaču. O popisu dodatnih ispitivača za pojedinačne kolegije studenti će biti informirani putem obavijesti na internetskoj stranici kolegija.

 

D7. Nisam prijavio/odjavio ispit na vrijeme! Što sad?

 

Zamolbu za naknadnu prijavu/odjavu ispita moguće je mejlom podnijeti prodekanu za nastavu i studente (slati mejlove isključivo sa službene etfos-adrese) najmanje 24 sata prije termina ispita u slučaju naknadne prijave, tj. prije termina samog ispita u slučaju odjave. Zamolba će se razmotriti ako je opravdan razlog (ozbiljni zdravstveni problemi, tehnički problemi s ISVU-om, ako je student zaposlen eventualno radne obveze i sl.), i OBAVEZNO POTKRIJEPLJEN (skeniranom) dokumentacijom iz koje se vidi da je student u vremenu moguće prijave ispita bio opravdano spriječen, npr. liječnička ispričnica (s navedenim razdobljem/datumima spriječenosti!), potvrda iz ISVU-a o nedostupnosti sustava (s navedenim razdobljem/datumima nedostupnosti!), ako je student zaposlen potvrda poslodavca o radu na terenu pri čemu nije postojala mogućnost online prijave/odjave ispita (s navedenim razdobljem/datumima takvih radnih obveza!) i sl.

 

 

E. O završnim i diplomskim radovima:

 

E1. Ne mogu uspostaviti kontakt s mentorom na završnom/diplomskom radu, zanima me kada će biti termini obrane, nisam siguran u vezi procedure predaje završnog/diplomskog rada, itd.

 

Za sva pitanja prvo pogledati proceduru na Maku: mak.etfos.hr. U slučaju eventualnih nejasnoća trebate se obratiti predsjedniku Odbora za završne i diplomske ispite (do 15. ožujka 2017. to je doc.dr.sc. H. Glavaš, a nakon toga doc.dr.sc. Z. Krpić).

 

E2. Je li moguće na preddipl. sv. studiju predati ocijenjeni završni rad Odboru za završne i diplomske ispite prije nego što je student položio sve ispite? Kakva je situacija na str. studiju i s diplomskim radom na dipl. sv. studiju?

 

Na preddipl. sv. studiju moguće je predati ocijenjeni završni rad Odboru prije nego što je student položio sve ispite, odnosno čak je i POŽELJNO da student preda rad što ranije, tj. da ne čeka zadnje termine u rujnu. Naime, u slučaju da Odbor procijeni da rad zahtijeva veće izmjene, student stigne korigirati potrebno i predati rad na neku sljedeću sjednicu Odbora prije završetka ak. godine.

Na stručnom i diplomskom studiju nije moguće predati rad dok student ne položi sve ispite. Eventualno student može u trenutku predaje imati nepoložene usmene ispite (najčešće je to jedan usmeni ispit) čiji su termini polaganja prije predviđenog termina obrane, ali se student svakako mora javiti Studentskoj službi ako ipak ne uspije položiti ispite kako bi se obrana otkazala. 

 

E3. Moram li baš predati prvu kompletnu verziju do 1. srpnja?

 

Da. U suprotnom student neće moći završiti studij do kraja tekuće ak. godine.

 

E4. Znači li „do 1. srpnja“ zapravo „do 1. srpnja 23:59“ ili „do 30. lipnja 23:59“?

 

Znači do 1. srpnja 23:59.

 

E5. Što to znači prva kompletna verzija?

 

Prema rječniku hrvatskog jezika:

- kompletno - cjelovito, potpuno

- komplet - ono što je cjelovito, što ima sve dijelove [npr. komplet šahovskih figura]

Iz ovih definicija može se pretpostaviti što će od studenata mentori zahtijevati u „prvoj kompletnoj verziji“, a kako pretpostavka studenata ne bi značajno odstupala od stvarnih zahtjeva mentora, svakako se STUDENTI po imenovanju mentora/teme ŠTO PRIJE TREBAJU JAVITI SVOJIM MENTORIMA i konzultirati s njima o prihvatljivom sadržaju prve kompletne verzije, jer ako je student ne postavi na Mak do 1. srpnja i mentor je ne potvrdi kao prihvatljivu, student neće moći završiti studij do kraja tekuće ak. godine.

 

E6. Mora li nastavnik do 1. srpnja potvrditi predaju prve kompletne verzije, ili se taj rok odnosi samo na postavljanje verzije od strane studenta?

Taj se rok odnosi samo na postavljanje verzije od strane studenta. Mentor može potvrditi i kasnije, tj. Pravilnikom je predviđeno da nakon postavljanja od strane studenata mentori u roku petnaest (15) dana pregledaju završni/diplomski rad, potvrde predaju prve kompletne verzije rada (ako je postavljena verzija prihvatljiva mentoru kao „prva kompletna verzija“, v. točku E5. za detalje)  i obavijeste pristupnika o svojim primjedbama i sugestijama.

 

E7. Da li potvrdom predaje prve kompletne verzije mentor jamči da će student obraniti rad, odnosno završiti studij do kraja tekuće ak. godine?

Ne! Potvrdom mentor samo otvara mogućnost studentu da obrani rad, odnosno završi studij do kraja tekuće ak. godine. Drugačije rečeno, nepostavljanjem rada od strane studenta do 1. srpnja i/ili nepotvrđivanjem predaje prve kompletne verzije od strane mentora studentu se onemogućava nastavak procedure do kraja tekuće ak. godine, tj. neće moći završiti studij do kraja tekuće ak. godine.

 

F. Pitanja o stručnoj praksi:

 

F1. Može li se odraditi praksa ako nije obavezna na studiju/godini?

 

Može, ali to je dobrovoljna odluka studenta temeljena na dogovoru s davateljem prakse. U ovom slučaju tvrtka ne mora biti korisnik Stupa. Taj dodatni angažman na praksi studentu ne može biti opravdani razlog za eventualno neodrađivanje obveza u nastavi. Ako nije riječ o praksi na koju je studenta uputila neka od studentskih udruga (npr. IAESTE), na ovakav način studentu može biti evidentirano godišnje najviše 8 tjedana prakse po tvrtki.

Ako student želi da mu se ta praksa službeno evidentira, treba prije odrađivanja te dodatne prakse u Studentskoj službi podnijeti:

zamolbu za izdavanje „uputnice na praksu“ (v. obrazac u desnom izborniku!) od strane Fakulteta (koja sadrži ime i prezime studenta, studij, smjer i godinu, broj indeksa, JMBAG, ime i OIB tvrtke, ime mentora u tvrtki, broj planiranih radnih sati i razdoblje odrađivanja prakse, te ovjeru tvrtke, tj. pečat i potpis)  ili

- predati potvrdu iz koje je vidljivo da ga na praksu upućuje neka od studentskih udruga (npr. IAESTE)

Pod "službenim evidentiranjem", student može zahtijevati:

- da taj angažman bude upisan u dopunsku ispravu kao dodatna aktivnost. U tom slučaju po završetku prakse student treba predati u Studentskoj službi zamolbu za upis u dopunsku ispravu uz popratnu dokumentaciju kojom to potkrijepljuje

- da taj angažman bude priznat kao obavezna stručna praksa koju eventualno kasnije ima tijekom studija. U tom slučaju student treba postupiti kako je navedeno pod točkom F3.

- da na temelju tog angažmana u okviru međunarodne razmjene ostvari pravo na mirovanje godine. U tom slučaju se treba držati prvenstveno uputa pod točkom A3.!

Za studenta u ovom slučaju Fakultet ne regulira obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu tijekom stručne prakse.

 

F2. Mora li tvrtka za odrađivanje obavezne prakse biti korisnik Stupa, tj. partnerska tvrtka na linku: http://stup.etfos.hr/index.php/partnerske-tvrtke/ ?

 

Da, mora. Naime, cijela procedura prijave za obaveznu prakse, popunjavanje dnevnika rada, itd., odvija se isključivo preko Stupa.

Studenti nakon logiranja mogu i sami predložiti na toj istoj stranici tvrtku za Stup, a time i za odrađivanje stručne prakse. Pritom je poželjno da već imate u tvrtki uspostavljen kontakt, a možda već i dogovor za odrađivanje stručne prakse (ako ste odrađivanje prakse unaprijed već dogovorili s nekom tvrtkom, onda njihov koordinator aktivnosti uz naziv otvorenog mjesta za praksu u zagradi treba navesti „PRAKSA ZAUZETA“ kako se ostali studenti ne bi uzaludno nadali/prijavljivali).

F3. Može li se obavezna praksa odraditi unaprijed, tj. prije upisa godine na kojoj je obavezna?

 

Da, može. Pritom treba zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) odrađena stručna praksa sadržajem i satnicom odgovara upisanom predmetu Stručna praksa

b) na temelju stručne prakse odrađene u okviru međunarodne razmjene (npr. IAESTE) student nije ostvario pravo mirovanja godine

c) za odrađenu stručnu praksu student nije podnio molbu da mu se upiše u dopunsku ispravu kao dodatna aktivnost, niti mu je bila upisana na dopunskoj ispravi eventualno prethodno završenog studija

d) tvrtka je korisnik Stupa ili će postati najkasnije u trenutku evidentiranja Stručne prakse, odnosno provođenja procedure kako je navedeno pod sljedećom crticom (nije potrebno ako je stručna praksa odrađena u okviru međunarodne razmjene, npr. IAESTE)

e) tijekom ak. godine na kojoj je praksa obavezna, treba odraditi cijelu proceduru kao da praksa nije unaprijed odrađena:

  • koordinator aktivnosti tvrtke mora otvoriti mjesto za stručnu praksu (iako ju je student već odradio!) i pritom u nazivu prakse to navesti (npr. uz naziv prakse napomenuti u zagradi "ZAUZETA PRAKSA" ili nešto slično) kako se ostali studenti ne bi prijavljivali na to (fiktivno) mjesto,
  • student se mora prijaviti (iako ju je već odradio!),
  • i sva se procedura MORA do kraja provesti kao da praksa nije unaprijed odrađena (iako zapravo jest!). ​Jedina razlika u odnosu na prakse koje nisu unaprijed odrađene bit će u tome što će naziv prakse imati napomenu "ZAUZETA PRAKSA", te će datumi u dnevniku rada biti datumi prije datuma same prijave na praksu, prihvata na praksu i ostatka procedure (jer se naravno u DNEVNIKU RADA MORAJU NAVODITI STVARNI DATUMI odrađivanja prakse). Kako to ne bi bilo sumnjivo nositeljima predmeta stručne prakse koji će pregledavati dnevnik rada, svakako u DNEVNIKU RADA NAGLASITI da je riječ o ranije odrađenoj praksi

Ako je stručna praksa odrađena u okviru međunarodne razmjene, npr. IAESTE, pod ovom točkom prethodno navedeno nije potrebno odraditi, ali je umjesto toga potrebno pri upisu godine na kojoj je praksa obavezna predati u Studentskoj službi zamolbu za priznavanje obavezne stručne prakse uz popratnu dokumentaciju kojom se to potkrijepljuje.

f) praksa je odrađena tijekom studija na kojemu je praksa obavezna (npr. ne može se priznati praksa na diplomskom sv. studiju koja je bila odrađena još na preddipl. sv. studiju)

g) student što prije po dogovaranju prakse mora u Studentskoj službi podnijeti (nije potrebno ako je stručna praksa odrađena u okviru međunarodne razmjene, npr. IAESTE):

zamolbu za izdavanje „uputnice na praksu“  (v. obrazac u desnom izborniku!)

kako bi na temelju izdane uputnice Fakultet za studenta regulirao obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljeda na radu tijekom prakse (u tom slučaju je zamolbu potrebno predati najkasnije 14 dana prije početka prakse). Također uputnica može biti značajna i tvrtki radi pravdanja angažmana studenta u tvrtki prema inspekcijama raznih vrsta.

Studenti koji su prihvaćeni na Stupu za određeno razdoblje odrađivanja prakse i odrađivat će praksu u tom razdoblju bit će od Fakulteta automatski osigurani i nemaju nikakvih briga po tom pitanju, tj. ne moraju podnositi zamolbu za izdavanje "uputnice na praksu".

 

F4. Može/treba/smije li student kontaktirati za obavezne prakse tvrtke na Stupu, te treba li predlagati nove tvrtke za Stup?

 

Na studentima je dužnost i odgovornost da se pobrinu za svoju praksu, npr. da u vezi mjesta za stručnu praksu samostalno kontaktiraju tvrtke koje su već na Stupu, te da kroz predlaganje novih tvrtki za Stup prošire bazu partnerskih tvrtki, odnosno mogućih davatelja praksi.

Ako ste odrađivanje prakse unaprijed dogovorili s nekom tvrtkom, onda njihov koordinator aktivnosti uz naziv otvorenog mjesta za praksu u zagradi treba navesti „PRAKSA ZAUZETA“ kako se ostali studenti ne bi uzaludno nadali/prijavljivali.

 

F5. Koji je rok odrađivanja obavezne prakse?

Ukupno trajanje stručne prakse je 270 sati za preddipl. stručni studij (na 3. godini), odnosno 200 sati za dipl. sveučilišni studij (na 2. godini), što znači da se praksa može odraditi u 7 tjedana na preddipl. stručnom studiju (tu čak ima i 10 sati „viška/rezerve“), odnosno 5 tjedana na dipl. sveučilišnom studiju ako student svaki dan radnog tjedna odrađuje praksu u trajanju 8 radnih sati:

5 dana/tjedan *8 sati/dan * 7 tjedana = 280 sati (dovoljno je 270 sati), odnosno

5 dana/tjedan * 8 sati/dan * 5 tjedana = 200 sati

 

Pri prijavi za praksu navedeni su datumi mogućih početaka prakse nakon kojih student u trajanju 7 tjedana, odnosno 5 tjedana nema obavezu slušanja nastave. Međutim, student može „razvući“ praksu (tj. raditi manje sati dnevno ali kroz duže razdoblje) ali samo ako je tako dogovorio s davateljem prakse, te ako mu to dopuštaju eventualne obveze u nastavi. Dakle, taj „razvučeni“ angažman na praksi studentu ne može biti opravdani razlog za eventualno neodrađivanje obveza u nastavi.

 

F6. U kojim razdobljima se odrađuje obavezna praksa?

Detaljnije o razdobljima v. pod 6. KORAKOM u Uputama za praksu (desni izbornik:Upute za praksu 2017-01-06.pdf)

 

 

F7. Može li se odraditi više od 280 sati na preddipl. str. st., odnosno 200 sati na dipl. sv. studiju?

Može, ali ta satnica ne ulazi u polaganje predmeta „Stručna praksa“, nego se smatra novom praksom koja je neobavezna, pa vrijedi ono što je navedeno pod točkom F1.

 

F8. Prvi put ću upisati 2. god. dipl. st. 2016./2017. ili kasnije i tada ću imati upisan obavezan predmet stručne prakse. Međutim, ja sam već odradio stručnu praksu kao dio st. programa tijekom stručnog studija. Može li mi onda ona biti priznata na 2. god. studija?

Može. U ovom slučaju studenti trebaju pri upisu 2. god. dipl. st. u St. službi predati zamolbu za priznavanje Stručne prakse (uz zamolbu predati prijepis ocjena sa stručnog studija).

 

F9. Mislim da ću tijekom ak. godine na kojoj je praksa obavezna dogovoriti s tvrtkom praksu za neko od razdoblja prema točki F6. ali neću stići do početka dogovorene prakse sve stvari odraditi proceduralno, tj. ili tvrtka neće stići otvoriti mjesto (jer npr. još nisu na Stupu ali planiraju) ili se neću stići prijaviti ili nešto treće... Što sad?

Ti studenti mogu odraditi praksu u tom dogovorenom terminu, a praksa se mora proceduralno evidentirati kroz Stup u nekom kasnijem terminu kako je opisano pod točkom F3d), F3e) i F3g).

 

F10. Moram li odrađivati praksu baš prema terminima kako je navedeno pod F6. ili mogu u dogovoru s tvrtkom u nekim "međuterminima"?

Moguće je i u "međuterminima", ali je student tada obavezan postupiti kako je navedeno pod točkom F9.

 

F11. Na koji se način regulira obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu tijekom stručne prakse?

U slučaju neobavezne prakse, v. točku F1., Fakultet ne regulira obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu tijekom stručne prakse.

U slučaju obavezne prakse koja je odrađena u terminu navedenom na Stupu, Fakultet automatski regulira osiguranje prema podacima sa Stupa, tj. student nije obavezan ništa poduzimati po tom pitanju.

U slučaju obavezne prakse koja nije odrađena u terminu navedenom na Stupu (odrađena ranije, v. točku F3. i F9., ili u nekom međuterminu, v. točku F10.), onda student u vezi osiguranja treba postupiti kako je navedeno pod točkom F3g).

Ako je u zamolbi za izdavanje "uputnice na praksu" navedeno razdoblje odrađivanja duže od razdoblje predviđenog studijskim programom, odnosno rasporedom nastave (otprilike 5 tjedana za dipl. sv. studij, odnosno 7 tjedana za preddipl. str. studij), Fakultet će regulirati osiguranje samo za razdoblje predviđeno za odrađivanje stručne prakse (prvih otprilike 5 tjedana za dipl. sv. studij, odnosno 7 tjedana za preddipl. str. studij), tj. za ostatak vremena osiguranje neće biti regulirano (odnosno taj "višak" vremena može se tumačiti kao neobavezna praksa za koju se osiguranje ne regulira).

 

G. Pitanja o statusu tzv. „dovršetka studija“:

 

G1. Na koga se primjenjuje?

 

Budući da se odlukom Fakultetskog vijeća neće upisivati „novi“ izvanredni studenti od ak. godine 2016./2017. (tj. upisne kvote za izvanredne studente bit će jednake nuli), redoviti studenti koji izgube pravo na status redovitog studenta pa ne budu imali uvjete za upis u tom istom statusu:

- prve godine studija u akademskoj 2016./2017. godini

- prve ili druge godine studija u akademskoj 2017./2018. godini

- prve, druge ili treće godine studija od akademske 2018./2019. godine

neće imati mogućnost nastavka studija u statusu izvanrednog studenta (jer se, kao što rekoh, „novi“ izvanredni studenti neće upisivati), nego će imati mogućnost upisa godine studija, a time i nastavka studiranja, u statusu „dovršetka studija“ kako je to definirano sveučilišnim Pravilnikom o studijima i studiranju.

 

Redoviti studenti koji izgube pravo na status redovitog studenta pa ne budu imali uvjete za upis u tom istom statusu:

- druge ili treće godine studija u akademskoj 2016./2017. godini

- treće godine studija u akademskoj 2017./2018. godini

imat će mogućnost upisa godine studija u statusu izvanrednog studenta, kao što je to i dosad bio slučaj. Također kao što je i dosad bio slučaj, studenti koji već imaju status izvanrednog studenta (ili ga steknu kako je gore navedeno), imat će mogućnost nastavka studiranja u tom istom statusu.

Ova se stavka ne odnosi na polaznike Razlikovnih obveza, tj. oni nemaju klasičan status studenta, nego su zapravo polaznici Razlikovnih obveza kao programa cjeloživotnog učenja, pa su prava i obveze za njih jednaki onima od prošlih godina, odnosno za njih se ništa ne mijenja u odnosu na prošle godine.

 

G2. Kolika je školarina?

 

prema sveučilišnoj Odluci o posebnim naknadama:

www.etfos.unios.hr/preuzmi/2391/Posebne%20naknade-odluka%20Senata.pdf

školarina studenta u dovršetku studija iznosi 125% školarine, tj. 25% je veća od školarine izvanrednog studenta (v. u Odluci „II. Dovršenje studija bez studentskih prava“).

 

G3. Kakve su obveze u nastavi?

 

Studenti u dovršetku studija imaju obveze jednake obvezama redovitih studenata sa studentskim pravima, tj. nemaju prilagođene/smanjene obveze kao što je to slučaj s izvanrednim studentima. Međutim, studenti u „dovršetku studija“, jednako kao i izvanredni studenti, nemaju ograničenja za broj izlazaka na ispite, niti pri 8. prijavi polažu ispit pred povjerenstvom.

 

H. IZMJENE PREDDIPL. STRUČNOG I DIPLOMSKIH SV. STUDIJA U AK. GODINI 2015./2016.:

 

H1. Na koga se sve odnose izmjene studijskih programa?

 

Izmjene u ak. godini 2015./2016. odnose za sve studente:

- stručnog studija koji po prvi put upisuju 1. ili 2. godinu u 2015./2016., i za one koji će biti ponavljači 1. ili 2. godine u 2015./2016.

- diplomskih studija koji prvi put upisuju 1. godinu u 2015./2016., i za one koji će biti ponavljači 1. godine u 2015./2016.

tj. ti će studenti već od 2015./2016. studirati prema izmijenjenim programima.

 

Od 2016./2017. će po izmijenjenim programima studirati i studenti:

- stručnog studija koji će po prvi put upisati 3. godinu u 2016./2017.

- sveučilišnih studija koji će po prvi put upisati 2. godinu u 2016./2017.

 

Studenti koji će u 2016./2017. biti tzv. „apsolventi“, odnosno:

- ponavljači 3. godine stručnog studija

- ponavljači 2. godine diplomskog studija

studirat će do kraja svog studija prema neizmijenjenim programima.

 

H2. Primijetio sam da se semestri predmeta u indeksu ne podudaraju s rasporedom nastave. Da li je to normalno?

Zbog izmjena se može dogoditi da se npr. jedan predmet izvodi u zimskom semestru 3. god. „starog“ programa i u ljetnom semestru 2. god. „novog“ programa, odnosno u zimskom semestru 2. god. "starog" programa i u ljetnom semestru 1. god. "novog" programa i sl.

Budući da će se u takvim slučajevima najčešće nastava zajedno izvoditi za obje godine, za jednu od dvije „generacije“ izvođenje nastave će se pomaknuti po semestrima (npr. za studente 3. godine iz zimskog u ljetni semestar). Pritom će se voditi briga da su studenti, koliko je god to moguće, podjednako opterećeni po semestrima. U dokumentu (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

- pomicanje semestra izvođenja.pdf

prikazani su svi predmeti svih studija kojima je pomaknuto izvođenje u semestru s obzirom na studijskim program za ak. god. 2015./2016., npr. prema studijskom programu je predmet u zimskom/neparnom semestru, a izvodit će se u ljetnom.

Od ak. god. 2016./2017. broj ovakvih slučajeva bi trebao biti značajno smanjen.

 

H3. Što se sve mijenjalo u st. programima?

 

Sve su izmjene prikazana u prilozima na ovoj stranici (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

- izmijenjeni diplomski studiji.pdf - ukratko prikazane izmjene na dipl. studiju kao i neke osnovne popratne informacije

- izmijenjeni stručni studij.pdf -  ukratko prikazane izmjene na str. studiju kao i neke osnovne popratne informacije

- detaljno o svim predmetima izmijenjenih diplomskih studija.pdf - prikazani nositelji svih predmeta, satnice, ECTS-i, kao i sadržaji, ishodi učenja, te ostali podaci značajni za predmete

- detaljno o novim predmetima stručnog studija.pdf - prikazani nositelji novih predmeta, satnice, ECTS-i, kao i sadržaji, ishodi učenja, te ostali podaci značajni za predmete

- priznavanje predmeta_diplomski i stručni studij.pdf - dokument prikazuje što će biti priznato (u potpunosti ili djelomično) od dosad položenih i/ili odslušanih predmeta na diplomskom i stručnom studiju.

 

H4. Izgleda da ĆU studirati po izmijenjenom programu, a imam NEPOLOŽEN predmet koji se više NE NALAZI u izmijenjenom programu! Što sad?

 

Ako student pri upisu godine po izmijenjenom programu ima nepoložen predmet koji nije dio izmijenjenog studija (i to niti jedne godine izmijenjenog studija), može podnijeti zamolbu St. službi u kojoj predlaže da mu se taj predmet nakon uspješnog polaganja prizna:

ili kao izborni predmet (na stručnom studiju postoje ukupno tri izborna predmeta tijekom studija, po jedan u 3., 4. i 6. semestru; na diplomskom studiju postoji jedan izborni predmet u 4. semestru)

ili kao dodatni izborni predmet (v. točku 7. na ovoj stranici; jedina razlika u odnosu na točku 7. jest što pri podnošenju molbe u ovom slučaju nije potreban potpis nositelja predmeta).

Ako student ne podnese molbu pri upisu, studentu će automatski biti ispisan taj predmet čime student nema pravo, niti obvezu položiti dotičan predmet.

 

H5. Izgleda da ĆU studirati po izmijenjenom programu (npr. upisat ću 2. god. str. studija), a imam NEPOLOŽEN/POLOŽEN predmet koji se NALAZI u izmijenjenom programu, ali tek na nekoj višoj godini (npr. tek na 3. god. str. studija)! Što sad?

 

Ako je predmet položen, studentima će biti priznat predmet na višoj godini studija (u ovom primjeru bi to bilo na 3. god. studija).

Ako predmet nije položen i odrađene su aktivnosti kojima je student stekao pravo polaganja ispita, student pri upisu u ak. godinu može podnijeti zamolbu u Studentsku službu da mu se odobri polaganje ispita već u toj ak. godini (u ovom primjeru tijekom 2. god. studija).

Ako student ne podnese molbu pri upisu, studentu će automatski biti ispisan taj predmet čime student nema pravo, niti obvezu položiti dotičan predmet u upisanoj ak. godini (u ovom primjeru tijekom 2. god. studija), nego pri upisu sljedeće godine studija (u ovom primjeru pri upisu 3. god. studija) studentu se računa da po prvi put upisuje/sluša predmet (mora ponovno odslušati cijeli predmet i odraditi potrebne aktivnosti, poništavaju se eventualni prethodni izlasci na ispite i sl.).

 

H6. Izgleda da ĆU studirati po izmijenjenom programu, a imam POLOŽEN predmet koji se više NE NALAZI u izmijenjenom programu! Što sad?

 

Ako student pri upisu godine po izmijenjenom programu ima položen predmet koji nije dio izmijenjenog studija (i to niti jedne godine izmijenjenog studija), može podnijeti zamolbu St. službi u kojoj predlaže da mu se taj predmet prizna kao izborni predmet (na stručnom studiju postoje ukupno tri izborna predmeta tijekom studija, po jedan u 3., 4. i 6. semestru; na diplomskom studiju postoji jedan izborni predmet u 4. semestru).

Ako student ne podnese molbu pri upisu, studentu će automatski predmet biti priznat kao dodatni izborni predmet (v. točku C1.).

 

H7. Izgleda da NEĆU studirati po izmijenjenom programu, a s niže godine imam NEPOLOŽEN predmet koji se više NE NALAZI u izmijenjenom programu, npr. upisat ću 2. god. dipl. studija, a prenio sam ispit s 1. godine koji se po izmijenjenom programu više ne izvodi na 1. godini, a ni na cijelom studiju općenito! Što sad?

 

Studenti takve prenesene ispite imaju pravo položiti (iako se oni više ne izvode prema izmijenjenim programima), tj. bit će navedeni ispitni termini u Studomatu. Ako student na tom predmetu nije stekao uvjete za polaganje (npr. nije odradio lab. vježbe), treba se u prva dva tjedna dotičnog semestra obratiti predmetnom nastavniku u vezi dogovora oko izvršavanja tih obveza budući da se taj predmet zapravo više ne izvodi (pa se onda npr. niti lab. vježbe ne održavaju, tj. ne navode se u rasporedu).

 

H8. Može li se tijekom studiranja na diplomskom studiju naknadno mijenjati upisani studij/smjer/izb. blok, odnosno smjer na str. studiju?

 

V. točku B4.

 

H9. Ak. godine 2015./2016. upisujem izmijenjeni program kao ponavljač. Za upis više godine svim studentima treba 48 ECTS-a i svi potpisi. Hoće li mi se pri eventualnom upisu više godine studija u ak. god. 2016./2017. računati u te ECTS-e i položeni predmeti koji će mi biti priznati tek na toj višoj godini, tj. slučaj opisan pod točkom H5.?

 

Da, hoće.

 

H10. Na 2. god. dipl. st., koju ću prvi put upisati 2016./2017. ili kasnije (dakle, po izmijenjenom programu), postoji i predmet Stručna praksa. Međutim, ja sam već odradio stručnu praksu ("dobrovoljno" kao student preddipl. ili dipl. sv. studija, ili kao dio st. programa tijekom stručnog studija). Može li mi onda ona biti priznata na 2. god. studija?

 

Može, v. F8.

 

H11. Izgleda da ĆU studirati po izmijenjenom programu kao ponavljač. Za koje nepoložene predmete plaćam ECTS-e? Plaćam li predmete koji se više ne izvode ili se tek izvode na višim godinama? Plaćam li nove predmete koje upisujem?

 

Student plaća prema predmetima koje nije položio, bez obzira na to kakav je status tih predmeta po novim programima.

 

H12. Izgleda da ĆU kao PONAVLJAČ studirati po izmijenjenom programu (npr. ponavljat ću 2. god. str. studija), a imam NEPOLOŽEN/POLOŽEN predmet koji se NALAZI u izmijenjenom programu u TOJ godini, a prije je bio na nižoj godini pa sam ga već odslušao. Budući da je prije bio na nižoj godini, u ovoj godini se ni ne izvodi (npr. Matematička statistika na str. studiju)! Što sad?

 

Ako je predmet položen, studentima će biti priznat predmet na toj višoj godini studija (u ovom primjeru bi to bilo na 2. god. studija).

Ako predmet nije položen, student će imati pravo polaganja ispita (naravno, pod uvjetom da su odrađene za to potrebne aktivnosti) te se na njega odnose odredbe Pravilnika o studijima i studiranju (npr. da bi zadržao status redovitog studenta mora ga položiti unutar 2015./2016. ak. godine (u okviru UKUPNO najviše 8 prijava), jer je to ujedno druga godina u kojoj pokušava položiti ispit, itd.).

Ako predmet nije položen i nisu odrađene aktivnosti kojima je student stekao pravo polaganja ispita (u pravilu su to studenti koji su 2015./2016. prešli s nekog drugog studija ili visokog učilišta), student treba pratiti obavijesti iz predmeta na Loomenu preko kojih će nastavnik pozivati studente na konzultativno održavanje nastave.

Važna napomena:

- studentima se pri upisu više godine taj predmet računa kao predmet 2. god., a ne kao predmet 1. god. pa polaganje tog ispita nije nužan uvjet za upis 3. godine.

- ako se predmet prema izmijenjenom programu nalazi u višoj godini nego što je godina koju je student upisao (npr. Matematička statistika za ponavljače 1. godine), onda v. odgovor na točku H5.

 

H13. Upisao sam višu godinu po izmijenjenom programu (npr. 2. god. str. studija), a imam NEPOLOŽEN/POLOŽEN predmet koji se NALAZI u izmijenjenom programu u TOJ godini, a prije je bio na nižoj godini pa sam ga već odslušao. Budući da je prije bio na nižoj godini, u ovoj godini se ni ne izvodi (npr. Matematička statistika na str. studiju)! Što sad?

 

Isti odgovor kao pod H12.

 

 

I. Računi, otvorene stavke, opomene…

 

I1. Dobio sam „račun“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

 

Fakultet je obveznik izdavanja računa za isporučene usluge. Za svaku isporučenu uslugu pa tako i za školarinu, troškove upisa, prijepisa ocjena i sl. obvezni smo izdati račun koji uručujemo osobno ili ga šaljemo poštom. Ako je račun podmiren na računu stoji oznaka PLAĆENO.

Prema Ovršnom zakonu dužni smo na račune fizičkih osoba naznačiti: „U slučaju neispunjenja dospjele obveze upozorava se dužnik da temeljem ove isprave vjerovnik može zatražiti provođenje ovrhe“. Upozorenje se nalazi na svakom računu bilo da je plaćen ili ne, te oni koji su platili račun to upozorenje mogu zanemariti.

 

U privitku (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

Dokumenti računovodstvo

na stranici 1/4 prikazan neplaćen račun, a na stranici 2/4 plaćen račun.

 

I2. Dobio sam „otvorene stavke“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

 

Prema uputi Ministarstva financija dužni smo najmanje jedan puta godišnje usklađivati financijske kartice kupaca i dobavljača fakulteta te se u tu svrhu krajem godine šalje obrazac „Otvorene stavke“ bez obzira da li student ima dug, preplatu ili stanje sa nulom.

 

U privitku (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

Dokumenti računovodstvo

na stranici 3/4 je prikazan dokument „Otvorenih stavki“.

 

I3. Dobio sam „opomenu“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

 

Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti dužni smo voditi brigu o naplati svih fakultetskih potraživanja te ako potraživanja fakulteta za školarine i sl. nisu podmirena (tj. student nije platio račun), dužni smo poduzeti potrebne radnje koje uključuju slanje opomena i ovrhu.

 

U privitku (v. PRILOZI u desnom dijelu stranice):

Dokumenti računovodstvo

na stranici 4/4 prikazan dokument „Opomena“.

 

J. Ostalo/Razno:

 

J1. Izgubio sam studentsku iskaznicu (X-icu, ISAK-icu)! Što sad?

 

Nakon gubitka (krađe, oštećenja) studentske iskaznice, student je dužan javiti se u Ured studentske referade s dokazom o uplati za izdavanje nove studentske iskaznice i to u iznosu od 50,00kn. Uplata se može izvršiti u računovodstvu Fakulteta.

Oštećenu iskaznicu student je dužan vratiti u Studentski ured.

Na zahtjev studenta može mu se izdati privremena iskaznica (trošak izdavanja iznosi 10,00kn + PDV)  kojom ostvaruje prava na prehranu u razdoblju dok ne dobije novu iskaznicu. Po preuzimanju novo napravljene iskaznice, privremena iskaznica se vraća u Studentski ured.